Rijeka Korana nastaje kao nastavak Plitvickih Jezera. Mnogi ce pomisliti da s Plitvickim Jezerima završavaju i ljepote sedrenih slapova, no koranski kanjoni kriju mnoštvo lijepih , kako prirodnih , tako i umjetnih mlinskih slapova. Najljepši i najvrijedniji nastaju u gornjem toku rijeke. Fotografija lijevo prikazuje prvi koranski slap. orana je ukupne dužine 134,2km, a na kraju toka ulijeva se u Kupu kod Karlovca. Na mnogim dijelovima Korana protjece kroz slikovite, dijelom nepristupacne vapnenacke kanjone visoke stotinjak i više metara, potpuno golih stijena ili obraslih bukovom šumom. Porijeklo imena Korane nije tocno utvrdeno. Po T. Mareticu ("Nastavni Vijesnik" I, 1893. g. str 8.) ime "Korana" je izvedenica od "Kora" (biljaka). Isto tako "Korana" tj. "Gorana", oznacava vodu koja tece iz gore ili voda koja se na površini zemlje ukoritila, a nije pod zemlju ponorila. Zanimljivo je da je u nekoliko navrata utvrdeno ljekovito svojstvo koranske vode. Ljudi ovoga kraja koristili su je za ispiranje i lijecenje ocnih bolesti. Ispitivanjima koja su prvi izvršili prof. Bošnjakovic i prof. Ludwiger iz Beca, pokazala su da koranska voda sadrži 7.086 na 100.000 dijelova vezane ugljicne kiseline te spojeve željeza, joda i druge kemijske elemente. Slicnu analizu napravio je mr. ph. Dragan Hazler 1958.godine u Zagrebu i 1968. godine u Baselu, koja su potvrdila ranije analize Na Korani su vršena i mnoga hidrološka mjerenja te istraživanja u energetske svrhe.
< Gornji tok rijeke ,sa slikovitim slapovima i vrijednim spiljama sve do 1890. godine , bio potpuno nepoznat posjetiteljima plitvickog kraja. Pa i danas to podrucje Korane je rijetko posjeceno. Uzrok tome su i posljedice Domovinskog rata. Sva sela plitvickog i koranskog kraja se ubrzano obnavljaju, i njih se ponovo vraca život. Do slapova Korane možemo doci na nekoliko nacina, a ovdje slijedi opis najatraktivnijeg podrucja, od koranskog mosta na magistralnoj cesti Zagreb-Plitvicka Jezera-Gracac, do Plitvickih Jezera. Kao ishodište pogodno je krenuti iz sela Korana, do kojeg se može doci motornim vozilom. Do njega dolazimo tako da cca 650m prije mosta na Korani (iz smjera Zagreba), skrenemo desno na asfaltiranu cestu za Vrhovine. Nakon 700m treba skrenuti lijevo na uski nasfaltirani put koji silazi do sela Korana. Buduci da je selo podijeljeno na dva dijela, put nastavljamo lijevom obalom rijeke do završetka ceste. Buduci da je selo podijeljeno na dva dijela, put nastavlajmo lijevom obalom rijeke do završetka ceste. Tu opet nailazimo na ošteceni mlin ispod kojeg je veliki slap. Ovdje treba prijeci mosticem na desnu obalu rijeke, gdje pocinje pješacka staza. Dalje nastavljamo probijajuci se jednim dijelom kroz raslinjem zaraslom stazom uz nekoliko lijepih brzaca. Tišinu u rijecnom klancu narušavaju jedino cvrkut raznih vrsta ptica. Po zadnjoj informaciji koju sam dobio od osoblja parka, zasad se ne predvida obnova koranskih staza. Zadnji slap do kojeg se može pješke prikazan je lijevo. No da bi došli iznad slapa treba zavrnuti nogavice i malo progacati po vodi. Popevši se iznad slapa dalje hodamo po poznatim plitvickim mosticem. Oprez jer na mjestima je jako oštecen! Pohod završavamo usponom koji završava na magistralnoj cesti. Još možemo baciti pogled na uzvodne slapove koji se prelijevaju preko brojnih stepenica.
STOLJETNE PRICE
Topli lahor daškom piri Niz Koranu tihe vale,
Tek se nacas uznemiri Cjeljujuci trošne žale
Od suncanih zraka sva se Sja ko duga velicajna.
Vjetric blagi ljupko dane A roj brzih, sinjih vala
Žurbom nekom hrlit stane sve do onog strmog žala.
A svi skupa, žala strma Mrmljajuci lomna krila
Milujuc se šapcu vali, a kroz slatke romoglase
Negdje tuži slavuj mali I ribica vrcnula se...
(Ivo Krški, "Jutarnji list 1929.")