O Plitvickim jezerima do sada je vrlo mnogo toga napisano i receno jer predstavljaju nepresušan izvor zanimanja obicnih ljudi i znanstvenika. Zbog biodinamickih pojava koje ovdje vladaju jezera i slapovi neprestano mijenjaju svoj izgled. Vec prvi pogled na kartu cijelog podrucja Plitvickih jezera, jasno pokazuje da su jezera nastala pregradjivanjem doline rijeke Korane.Taj proces koji je tipican za krške predjele ovdje se pokazuje u svojem najraskošnijem obliku. Plitvicka jezera su najljepši takav poznati primjer u cijelom svijetu. Plitvicki kraj je sastavljen od dolomita (koji su trošivi) i bogatog šumskog pokrova. Gusti šumski pokrov pridonosi agresivnosti vode, odnosno otapanju karbonatne podloge istodobno sprijecavajuci ispiranje okolnih padina i zatrpavanje jezera. Šumom je prekriveno oko 14000 ha površine parka, i to bukvom, jelom, smrekom i obicnim borom. Tu se nalaze i hrast kltnjak, obicni i crni grab i gorski javor. U sjeverozapadnom dijelu nacionalnog parka smještena je naša poznata prašuma u Corkovoj uvali., koja je 1965. godine proglašena specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Ovdje prevladava jela (Abies alba) 50%, bukva (Fagus sylvatica) 40% i smreka (Picea abies), na površini od 70 ha. Jele dostižu prosjecnu visinu od 47m, a bukve 36m. Neka stabla jele su dostigla visinu od cak 54m i debljinu od 160cm.
Na plitvickom podrucju žive naši najugroženiji sisavci: medvjed, vuk i vidra. Tu su i ostali šumski stanovnici: vjeverica, tvor, jazavac, puh, zec, lisica, divlja svinja itd. U jezerima cesto možemo vidjeti potocnu i jezersku pastrvu. Istraživanja su pokazala da postoje odredjene razlike izmedju pastrva iz gornjih jezera i jedinki iz jezera Kozjak i donjih jezera. U parku je zabilježeno i 126 vrsta ptica od kojih je 70 vrsta stalnih gnijezdarica. U parku rastu i mnogobrojne rijetke i zašticene biljne vrste kao što su npr. kamenika, tisa, planinski božur, lovorasti likovac, gospina papucica itd. Ipak najatraktivniji dio nacionalnog predstavljaju sedrotvorni slapovi i jezera. Na mjestima prelijevanjima, prskanja i prozracivanja vode, izlucuje se otopljeni kalcijev karbonat, inkrustrira se vegetacija i mrtvi predmeti a time nastaje šupljikav i osjetljiv sedreni prag.
