Godinama su vrseni zahvati tzv. "uljepsavanja jezera". 1893. godine je osnovano "Drustvo za uredjenje i poljepsavanje Plitvickih jezera". Clanovi "drustva" su marljivo betonirali sedrene ustave, mijenjeli smjer vodotokova itd. Stetan utjecaj prometnica i izgradnja turistickih objekata na nepodesnim mjestima vec je uzeo svoj danak.Po nekim procjenama strucnjaka dok se ne rijesi problem eutrofikacije, odnosno zamuljivanja i zabarivanja koja zaustavlja procese sedrenja, Plitvicama prijeti odumiranje za petnaestak godina. Kao je doslo do toga? Potkraj pedesetih godina osnovana je poljoprivredna zadruga na dijelu Brezovackog i Homoljackog polja za uzgoj cuvenog lickog krumpira. Buduci da se radi o vrlo osjetljivim krskim poljima (tretirana umjetnim i stajskim gnojivom, pesticidima...) koja su izravno podzemno povezana za plitvicka izvorista stvoreni su uvjeti za nastajanje procesa eutrofikacije. Davno prije toga ta polja bila su prekrivena sumama koje su cuvale cijeli taj prostor. Zatim su sume postupno krcene za dobivanje obradivih povrsina i pasnjaka.
U danasnje doba eutrofikacija je uznapredovala da vise nisu potrebna dodatna oneciscenja jer proces je u toj fazi da sam sebe hrani i obnavlja. Jedini lijek je zaustavljanje oneciscenja i fizicko odstranjivanje jezerskog mulja. Na nekoliko mjesta eutrofikacija je prilicno uznapredovala. Jedno od mjesta je kod drvenog mosta na kraju jezera Kozjak, koje je potpuno obraslo visom vodenom vegetacijom karakteristicnom za mocvarna podrucja. Dobri poznavatelji Plitvickih Jezera uocavaju te brze promjene zadnjih nekoliko desetaka godina. Stariji pamte nekada mjestimicno bijela jezerska dna koje je narod nazvao "bjelari" koja su zbog zamuljivanja sada prekrivena vodenom vegetacijom. 100kg urina dolazi 100-150g fosfora. Iz tih istrazivanja se vidi da je broj algi u Proscanskom jezeru u razdoblju od 1954.-1985. godine porastao za cak 70 puta a u jezeru Kozjak za 17 puta. Hvala Bogu ili ne znam kome danas je zabranjeno kupanje u Kozjaku koje je bilo u ljetnim mjesecima izlozeno pojacanom organskom oneciscenju.. Nadajmo se da ce pritisak strucnjaka i gradjanske inicijative uroditi plodom da se rijese goruci ekoloski problemi Plitvickih Jezera.